毒害数万名学生眼睛的“真凶”找到了 背后利益链惊人
| Franklin D. Roosevelt | |
|---|---|
_(1).jpg) | |
| 32. predsjednik Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava | |
| Vrijeme na du?nosti 4. mart 1933. – 12. april 1945. | |
| Prethodnik | Herbert Hoover |
| Nasljednik | Harry S. Truman |
| 44. guverner dr?ave New York | |
| Vrijeme na du?nosti 1. januar 1929. – 31. decembar 1932. | |
| Prethodnik | Al Smith |
| Nasljednik | Herbert H. Lehman |
| Li?ni podaci | |
| Ro?enje | Franklin Delano Roosevelt 30. januar 1882. Hyde Park, New York, SAD |
| Smrt | 12. april 1945 (63 godine) Warm Springs, Georgia, SAD |
| Nacionalnost | Amerikanac |
| Politi?ka stranka | Demokratska stranka |
| Supru?nik | Eleanor Roosevelt (1905–1945) |
| Djeca | 6 |
| Obrazovanje | Univerzitet Harvard Univerzitet Columbia |
| Potpis |  |
Franklin Delano Roosevelt (30. januar 1882 – 12. april 1945) bio je ameri?ki dr?avnik i politi?ar koji je obavljao du?nost 32. predsjednika Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava od 1933. do svoje smrti 1945. Za predsjednika je biran ?etiri puta uzastopno, ?to je jedinstven slu?aj u historiji SAD-a. Njegova prva dva mandata bila su usmjerena na borbu protiv Velike depresije, dok se u tre?em i ?etvrtom fokusirao na u?e??e SAD-a u Drugom svjetskom ratu. Od 1929. do 1932. bio je guverner dr?ave New York.[1][2]
Iako popularna li?nost, kako u SAD-u tako i u me?unarodnim okvirima, nekoliko Rooseveltovih postupaka je kritikovano, poput njegove naredbe o interniranju japanskih Amerikanaca i izdavanja Izvr?ne naredbe 6102, kojom je propisana najve?a konfiskacija zlata u ameri?koj historiji.[3] Ipak, historijske rang-liste ga konzistentno svrstavaju me?u tri najzna?ajnija ameri?ka predsjednika, a ?esto se smatra i ikonom ameri?kog liberalizma.
Rana politi?ka karijera
[uredi | uredi izvor]Roosevelt je ro?en 30. januara 1882. Politkom se po?eo baviti 1907, a ve? 1910. izabran je za senatora iz savezne dr?ave New York na listi Demokratske stranke. Predsjednik Woodrow Wilson imenovao ga je 1913. zamjenikom ministra mornarice. Na toj du?nosti ostao je do 1920, kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako je 1921. obolio od paralize, Roosevelt je nastaviopoliti?ku djelatnost te je 1928. izabran za guvernera savezne dr?ave New York. Na konvenciji Demokratske stranke 1931. izabran je za predsjedni?kog kandidata.
Predsjednik (1933–1945)
[uredi | uredi izvor]New Deal
[uredi | uredi izvor]
Na izborima 1932. odnosi nadmo?nu pobjedu – samo ?est dr?ava nije glasalo za njega. Na predsjedni?koj inaguraciji 1933. u martu obe?ao je New Deal (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije ?uvenu, re?enicu:
Dopustite da iznesem svoje ?vrsto vjerovanje da se trebamo bojati jedino straha samoga.
S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uklju?ivala masovni program javnih radova (brane, ?ume, autoceste) koji su finansirani iz saveznog bud?eta. Ovi radovi omogu?ili su zapo?ljavanje nekoliko miliona ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sistem, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i penzija. Tako?er je izmijenio politiku Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava prema dr?avama Srednje i Ju?ne Amerike u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika SAD, ta?nije 1933. godine, sa Sovjetskim Savezom uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. tre?i put se kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Dr?ava, ?to je to dotada bilo nezabilje?eno u ameri?koj historiji.
Poku?aj dr?avnog udara
[uredi | uredi izvor]Dana 15. marta 1933. poku?an je atentat na Roosevelta, ali hitac iz pi?tolja koji je ispalio Giuseppe Zangara ubio je Antona Cermaka, gradona?elnika Chicaga. Dana 20. novembra 1934. pred Kongresom se pojavio general-major Smedley D. Butler, koji je upozorio da postoji zavjera protiv Roosevelta. Butler je pod zakletvom izjavio da su osobe iz finansijskog sektora planirale, po uzoru na Vajmarsku republiku i tada?nju Italiju, uvesti fa?isti?ki re?im u SAD-u. Naveo je imu?ne porodice DuPont, Morgan, Raskob i Murphy koje su neredima i demonstracijama htjele svrgnuti Roosevelta. Nije moglo biti utvr?eno je li stvarno postojala zavjera i da li poku?aj atentata ima veze s tim.[4]
Drugi svjetski rat
[uredi | uredi izvor]
Dana 14. augusta 1941. Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada) i sastavili Atlantsku povelju, koja je sadr?avala ?etiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o ?etiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja zna?ila je za?etak Ujedinjenih nacija. Sa Churchillom je potpisao i Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogu?io ameri?ku pomo? u borbi protiv sila Osovine.
U novembru 1944. po ?etvrti put pobje?uje na predsjedni?kim izborima. Ve? prilikom susreta na Jalti (u februaru 1945) sa Churchillom i sovjetskim vo?om Josifom Staljinom vidno je bolestan. Tada ga je pregledao Churchillov ljekar i dao mu manje od ?est mjeseci ?ivota. Preminuo je 12. aprila 1945. od izljeva krvi u mozak u Warm Springsu u Georgiji. Pokopan je u Washingtonu. Posthumno po njemu je nazvan jedan nosa? aviona ameri?ke mornarice. Tako?er posthumno, 1948, otkriven mu je spomenik na jednom od londonskih trgova, a to je u?inila njegova supruga Eleanor.
Historijska reputacija
[uredi | uredi izvor]Roosevelt se smatra jednom od najva?nijih li?nosti u historiji SAD-a,[5] i jedna od najutjecajnijih li?nosti 20. vijeka.[6] Histori?ari i politikolozi konzistentno rangiraju Roosevelta, Georgea Washingtona i Abrahama Lincolna kao tri najzna?ajnija predsjednika, iako se redoslijed razlikuje.[7]
Rooseveltova posve?enost radni?koj klasi i nezaposlenima kojima je bila potrebna pomo? tokom najdu?e recesije u zemlji u?inila ga je miljenikom radnika, sindikata i etni?kih manjina.[8] Brzo ?irenje vladinih programa koje se dogodilo tokom Rooseveltovog mandata redefiniralo je ulogu vlade u SAD-u, a Rooseveltovo zalaganje za vladine socijalne programe bilo je klju?no u redefiniranju liberalizma za budu?e generacije.[9] Roosevelt je ?vrsto uspostavio vode?u poziciju SAD-a na svjetskoj sceni svojom ulogom u oblikovanju i finansiranju Drugog svjetskog rata. Njegovi izolacionisti?ki kriti?ari su nestali, a ?ak su se i republikanci pridru?ili njegovoj cjelokupnoj politici.[10] Tako?er je trajno pove?ao mo? predsjednika na ?tetu Kongresa.[11]
Nakon njegove smrti, Eleanor je nastavila biti sna?no prisutna u ameri?koj i svjetskoj politici kao delegat na konferenciji koja je osnovala Ujedinjene nacije i zala?u?i se za gra?anska prava i liberalizam op?enito. Neki mla?i pripadnici pokreta New Dealers igrali su vode?e uloge u predsjedni?kim mandatima Harryja S. Trumana, Johna F. Kennedyja i Lyndona B. Johnsona.[12]
Tokom njegovog predsjedni?kog mandata, a u manjoj mjeri i nakon toga, bilo je mnogo kritika na ra?un Roosevelta, neke od njih i intenzivnih. Kriti?ari su dovodili u pitanje ne samo njegovu politiku, stavove i konsolidaciju mo?i koja se dogodila zbog njegovih reakcija na Veliku depresiju i Drugi svjetski rat, ve? i njegov prekid tradicije kandidaturom za tre?i predsjedni?ki mandat.[13] Dugo nakon njegove smrti, pojavile su se nove linije napada koje su kritizirale Rooseveltovu politiku u vezi s pomaganjem Jevrejima u Evropi,[14] zatvaranjem Japanaca na ameri?koj Zapadnoj obali,[15] i protivljenjem zakonodavstvu protiv lin?a.[16]
Djela
[uredi | uredi izvor]- Sretni ratnik Alfred E. Smith (1928.)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Franklin D. Roosevelt". The White House (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 10. 6. 2024. Pristupljeno 26. 6. 2023.
- ^ "Franklin D. Roosevelt | Accomplishments, New Deal, Great Depression, World War II, & Death | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 6. 2023.
- ^ "Roosevelt's gold confiscation: could it happen again?". The Daily Telegraph. 3. 4. 2013. Pristupljeno 12. 6. 2025.
- ^ Franklin D. Roosevelt i uspjeh njegovog programa protiv Velike depresije bueso.de, objavljeno 24. 3.2003; pristupljeno: 7. 8.2014 (de)
- ^ Appleby, Joyce; Brands, H.W.; Dallek, Robert; Fitzpatrick, Ellen; Goodwin, Doris Kearns; Gordon, John Steele; Kennedy, David M.; McDougall, Walter; Noll, Mark; Wood, Gordon S. (2006). "The 100 Most Influential Figures in American History". The Atlantic. Pristupljeno 13. 10. 2017.
- ^ Walsh, Kenneth T. (10. 4. 2015). "FDR: The President Who Made America Into a Superpower". U.S. News & World Report. Pristupljeno 13. 10. 2017.
- ^ "Presidential Historians Survey 2017". C-SPAN Survey of Presidential Leadership. C-SPAN.
- ^ Greenstein, F I (2009). The Presidential Difference Leadership Style from FDR to Barack Obama (3rd izd.). United Kingdom: Princeton University Press. str. 14. ISBN 978-0-691-14383-5.
- ^ Schlesinger, Arthur M. Jr (2007) [1963], "Liberalism in America: A Note for Europeans", The Politics of Hope, Riverside Press, ISBN 978-0-691-13475-8
- ^ Black 2005, str. 1126–27.
- ^ Leuchtenburg 2015, str. 174–75.
- ^ Leuchtenburg, William E. (2001), In the Shadow of FDR: From Harry Truman to George W. Bush, Cornell University Press, str. 128, 178, ISBN 978-0-8014-8737-8
- ^ Dallek 2017, str. 624–25.
- ^ Wyman 1984.
- ^ Robinson 2001.
- ^ Dallek 2017, str. 626.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Franklin D. Roosevelt na Wikimedia Commonsu
