青岛上周新房成交4270套环比涨2成 黄岛破千套

Albert Einstein
Ro?enje	(2025-08-14) 14. mart 1879. Ulm, Njema?ko Carstvo
Smrt	18. april 1955(2025-08-14) (76 godina) Princeton, New Jersey, SAD
Prebivali?te	Njema?ka, Italija, ?vicarska, Austro-Ugarska (dana?nja ?e?ka), Belgija i SAD
Dr?avljanstvo	Njema?ko (1879–96, 1914–33) ?vicarsko (1901–55) Ameri?ko (1940–55)
Polje	Fizika
Institucija	?vicarski patentni ured (Bern) Univerzitet u Zürichu Karlov univerzitet u Pragu Pruska akademija nauka Institut Kaiser Wilhelm Univerzitet u Leidenu Institut za napredna istra?ivanja
Poznat(a) po	Op?a teorija relativnosti Specijalna teorija relativnosti Brownovo kretanje Fotoelektri?ni efekt Ekvivalencija mase i energije Einsteinove jedna?ine polja Teorija ujedinjenog polja Bose–Einsteinova statistika EPR paradoks Bose-Einsteinov kondenzat

百度 宋MAX是最体面的车型，但行驶方面依然存在问题，如果能承担这些问题缺陷，它绝对是最有面子的车型。

Albert Einstein (14. mart 1879 – 18. april 1955) bio je poznati njema?ki fizi?ar-teoreti?ar i najistaknutiji za?etnik novog doba u fizici.

Biografija

Albert Einstein je ro?en 14. marta 1879. u Ulmu u porodici njema?kog Jevreja i trgovca hemikalijama i elektrotehni?kim materijalom, a kojima je trgovao najprije u Njema?koj, zatim u ?vicarskoj i potom u Italiji. Sve do svoje tre?e godine Albert nije progovorio, ali je pokazivao nevjerovatnu radoznalost i brilijantnu mo? shvatanja kompliciranih matemati?kih koncepata. U dobi od 12 godina sam je sebe nau?io geometriju. ?kolovanje je zapo?eo u Münchenu. Sa 15 godina oti?ao je u Aarau (?vicarska) te studirao matematiku i fiziku na Visokoj Tehni?koj ?koli u Zürichu. U ?kolskom sistemu je mrzio be??utno podvrgavanje disciplini, nema?toviti ?kolski duh i postoje?e metode u?enja. ?esto je izostajao s predavanja i koristio to vrijeme u?e?i fiziku na svoj na?in te sviraju?i svoju voljenu violinu. Polo?io je sve ispite i diplomirao 1900. godine prou?avaju?i zabilje?ke svog kolege. Mo?da je suvi?no spomenuti kako profesori nisu imali lijepo mi?ljenje o njemu. Godine 1902. pa sve do 1909. radi u Bernu u Patentnom zavodu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacje du?ina, te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije te osnovu op?e teorije relativnosti). Godine 1903. u Zürichu se o?enio matemati?arkom Milevom Mari? iz Novog Sada s kojom je zajedno studirao na Visokoj Tehni?koj ?koli. U tom braku koji se zavr?io razvodom (kasnije se Einstein ponovo o?enio) ro?ena su dva sina.

Godine 1905. primio je doktorat ciri?kog univerziteta za teoretsku disertaciju o dimenziji molekula. ?etiri godine kasnije (1909.) postaje izvanredni profesor teorijske fizike na univerzitetu u Zürichu i postaje redovni profesor na Visokoj Tehni?koj ?koli. Godine 1911. premje?ten je na njema?ki govorni univerzitet u Pragu, a 1912. vra?en je na univerzitet u Zürichu. Prije toga radio je dvije godine kao predava? na zamjeni na istom univerzitetu. Od 1914. direktor je Kaiser-Wilhelmovog instituta u Berlinu (Kaiser-Wilhelm-Institut für Physik) i ?lan Pruske akademije nauka. U Berlinu radi na svojoj teoriji gravitacije, koja je sadr?ana u op?oj teoriji relativiteta, objavljenoj u dopunjenom obliku 1916. godine. Tih godina ponovo prima njema?ko dr?avljanstvo. Po dolasku Hitlera na vlast 1933. Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfiskovan imetak. U znak protesta Einstein se odri?e njema?kog dr?avljanstva i odlazi u Sjedinjene Dr?ave gdje do kraja ?ivota radi u Institutu za vi?a nau?na istra?ivanja (Institute for Advanced Study) u Princetonu.

Einstein je za razliku od mnogih svojih kolega smatrao kako je jedini izvor znanja iskustvo. Bio je ?ovjek ?irokih koncepcija, slobodouman, slobodoljubiv i konsekventan pacifist koji se uvijek zalagao za pravdu i mir. Na po?etku 1. svjetskog rata odbio je potpisati deklaraciju njema?kih u?enjaka koji su se slo?ili sa stupanjem Njema?ke u rat. Svoju punu podr?ku dao je pacifizmu i cionizmu, ali se nakon odlaska iz Njema?ke i dolaskom nacista na vlast nije zalagao za pacifizam naspram nacista. Stoga je bio meta mnogim antisemitskih i desno orijentisanih elemenata u Njema?koj. ?ak su i njegove nau?ne teorije bile javno izvrgnute ruglu, posebno njegova teorija relativiteta, od strane nacista. Na njegovo upozorenje 1939. (Einstein je s jo? nekoliko poznatih fizi?ara napisao pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu) kako bi Nijemci mogli na?initi atomsku bombu, zapo?eli su u Americi istra?iva?ki radovi za proizvodnju takve bombe. Kasnije se Einstein uporno borio protiv primjene toga oru?ja. Nakon zavr?etka 2. svjetskog rata anga?irao se na svjetskom razoru?avanju. Nastavio je davati svoju podr?ku cionistima ali je odbio ponudu vo?a dr?ave Izrael da postane prvi predsjednik Izraela. Preminuo je 18. aprila 1955. godine u 76-oj godini ?ivota u Princetonu, New Jersey. Ukupna kolekcija Einsteinovih dijela objavljena je po?etkom 1987. godine.

Uticaj

Slika pomra?enja Sunca iz 1919, eksperiment vezan za teoriju relativiteta

Einstenovo najpoznatije djelo je teorija relativiteta koja je ne samo od osnovne va?nosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, ve? duboko zahvata i u filozofske koncepcije, o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije. No, u pogledu Einsteinovog udjela u nastanku teorije relativnosti i danas postoje kontorverze: naime, glavne jednad?be specijalne teorije relativnosti postavili su drugi (Fitzgerald, Lorentz, Poincare), a ?ak i najpoznatiji Einsteinov doprinos, tzv. jednad?ba energija-masa, prisutan je u radu malo poznatog italijanskog fizi?ara kojeg je Einstein poznavao i konsultirao. U pogledu op?e teorije relativnosti, tj. kovarijantnih jednad?bi, poznati njema?ki matemati?ar David Hilbert ih je objavio prije Einsteina, pa se ta teorija ?esto zove Einstein-Hilbertova. Sve je to potaklo sumnje u potencijalne Einsteinove plagijatorske "poduhvate". Bilo kako bilo, op?a teorija relativnosti jo? nije eksperimentalno potvr?ena (ipored nerijetkim tvrdnjama), a i pitanje je koliko je uop?e va?na kao fizikalna teorija.

Einstein-Szilardov hladnjak, jedan od izuma ovog nau?nika

Osim te teorije Einstein je fizici dao i druge vrlo va?ne priloge. Tako je 1905. uveo hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima tj. pretpostavku da se svjetlost mo?e shvatiti i korpuskularno, kao roj ?estica, kada se trebaju objasniti neke pojave, napose fotoefekt. Godine 1917. izveo je prve kvantne zakone za materiju. Veoma va?an je njegov rad na polju induciranog zra?enja, ?to je postalo teoretskom osnovom za lasere. Tako?er, Einstein je autor izuzetno va?nih studija na podru?ju Brownovog gibanja (?to je dalo indirektan dokaz za postojanje atoma prije eksperimentalne potvrde), kvantne statistike za bozone, ili ?estice cjelobrojnog spina, te zakona po kojem se ra?una toplinski kapacitet kristala. Za radove na polju kvantne teorije dodijeljena mu je 1921. Nobelova nagrada. Razvio je teoriju fizi?kog polja tra?e?i vezu me?u gravitacijskim i elektromagnetskim poljem.

Albert Einstein je nesumnjivo veliki fizi?ar, jedan od najzna?ajnijih u 20. vijeku. No, aura skoro neprema?enog mudraca koju je oko njega gradila ?tampa i popularna kultura, promovirani kroz masovne medije (?esto na iritaciju drugih nau?nika poput Enrica Fermija ili Davida Hilberta) nemaju osnove u realnosti, jer je fizika i u 20. vijeku, a kamoli prije, dala jednako vrijedne i vrijednije nau?nike.

Djela

• Teorija Braunovih kretanja;
• Elektrodinamika tijela u kretanju;
• Osnovne op?e teorije relativiteta;
• O posebnoj i op?oj teoriji relativiteta;
• Evolucija fizike;
• Moja slika svijeta;
• Zna?enje relativnosti
• Ideje i mi?ljenja

Tako?er pogledajte

• Bose–Einsteinova statistika

Vanjski linkovi

• Einsteinova arhivaArhivirano 11. 8. 2011. na Wayback Machine (en)
• Albert Einstein - izreke, citati, misli Arhivirano 22. 6. 2014. na Wayback Machine